fix bar
fix bar
fix bar
fix bar
fix bar
fix bar

Korneo BLOG

Članci u kategoriji "autizam"

Korneo blog - Komunikacija i govor – što kada dijete  ne govori ili kasni u razvoju govora?
27 lip 2017

Komunikacija i govor – što kada dijete ne govori ili kasni u razvoju govora?

Svako zdravo dijete ima anatomske i glasovne mogućnosti da nauči glasove bilo kojeg jezika. Te se mogućnosti ostvaruju u prvim interakcijama djeteta s njegovom okolinom, prvenstveno s roditeljima. Razvoj govora započinje samim rođenjem djeteta, a razvija se sustavno i predvidivim redoslijedom.

Što to u stvari znači?  Ovdje je najjednostavnije upotrijebiti metaforu građenja kuće. Zidovi i krov kuće ne mogu se sagraditi ako za nju nisu prvo postavljeni osnovni temelji. Dakle, razvoj ima svoj određeni slijed te ne može preskakati određene faze. Dijete ne može početi samo od sebe sklapati rečenice, ako prije nije usvojilo određeni broj riječi sa značenjem. Dijete koje nije počelo gugutati i istraživati svoje vokalne potencijale teško će samo od sebe izreći prvu riječ sa značenjem. Stoga razvoj mora ići stepenicu po stepenicu, bez preskakanja.  Čekanje da se govor dogodi i da dijete progovori iako nije savladalo prethodne faze razvoja govora zasigurno je pogrešno. Pa kako pratiti razvoj govora i kada i što poduzimati?

Razvoj govora može se sagledati u nekoliko faza i dva osnovna razdoblja:

  • Predverbalno -  od rođenja do prve smislene riječi
  • Verbalno – od prve smislene riječi do automatizacije govora (oko 10. godine) i dalje (bogaćenje rječnika, složenije rečenice i kultiviranje govora)

Predverbalno razdoblje

  • Faza glasanja - Rana emotivna komunikacija – prva dva mjeseca života. U početku se dojenče glasa plačem. To prvo glasanje je spontano, refleksno te njime dijete daje informaciju o svom fiziološkom stanju - da li mu je ugodno ili neugodno. U toj prvoj fazi dijete još nije svjesno da svojim „glasanjem“ komunicira. Međutim roditelj iz djetetovog plača mogu raspoznati koje su njegove potrebe. Tako dijete postepeno uči da svaka njegova akcija izaziva određenu reakciju.
  • Faza gukanja – Gukanje nastaje nakon 2. mjeseca života te je povezano s ugodom. Dojenče počinje spontano proizvoditi jednostavne vokalne zvukove, artikuliranije od glasanja. Gukanje je urođeno u glasanju sve djece te se mijenja pod utjecajem okoline – kako roditelji na njega reagiraju, tako dijete sve više guče. Interakcija s roditeljem dovodi do razvoja svijesti o izmijeni redoslijeda u komunikaciji.
  • Faza slogovanja – oko 6. mjeseca dojenče spaja nekoliko jednakih slogova – dijete namjerno oponaša glasove iz svoje okoline te je usmjereno na nju. Kombinacije glasova djeluju kao artikulirane riječi, ali su još uvijek samo slučajne kombinacije.

Verbalno razdoblje

  • Prve riječi – nastaju između 12. i 18. mjeseca. Obično su dvosložne te mogu mijenjati značenje ovisno o situaciji.
  • Prve rečenice – potkraj 2. godine. Najčešće od dvije riječi koje su ključne za poruku koju dijete daje.

Što kada dijete kasni u razvoju govora?

Svaki roditelj promjenama u svojoj svakodnevici može utjecati na stvaranje poticajnije okoline za razvoj djeteta. Što znači da vi svojim ponašanjem odnosno poticanjem možete pomoći djetetu da što lakše savlada određene razvojne faze.

Razine poticaja razlikuju se od djeteta do djeteta. Svako dijete je drugačije, Ivana neće trebati poticati, na Marka će se majka možda morati češće osvrnuti, Matijinoj mami će možda trebati podrška stručnjaka u vidu savjetovanja da bi bolje poticala njegov govor. Dok će za Petra možda biti najbolje da se uključi u edukacijsko-rehabilitacijski ili logopedski tretman poticanja razvoja.

U osnovi je najbitnije odgovarati na djetetovu inicijaciju – bilo da u fazi glasanja reagirate na njegove potrebe, u fazi gugutanja i slogovanja oponašate njegove glasove ili mu dajete do znanja da ste razumjeli što želi kada kaže svoju prvu riječ. Uz samu interakciju i građenje odnosa s djetetom dobro je smanjiti izloženost djeteta različitim ekranima, pratiti njegov interes u igri, listati slikovnice primjerene dobi i  imenovati sadržaj te npr. pjevati pjesmice i sklapati rime.

Ali što kada ni to nije dovoljno?

Nekoj djeci neće biti dovoljno klasično poticanje razvoja govora.  Bitno je napomenuti da ta djeca najčešće, uz kašnjenje u govorno - jezičnom razvoju, kasne i na barem jednom od ostalih razvojnih područja. To ne znači nužno da vaše dijete ima neki poremećaj u komunikaciji, ali svakako znači da ga se što prije treba uključiti u  ranu intervenciju od strane stručnjaka. Djeci kod koje razvoj govora značajnije kasni ili izostaje, svakako treba ponuditi neki od alternativnih oblika komunikacije Takvi oblici komunikacije podrazumijevaju sve načine komunikacija koji nisu nužno govor. Dakle tu spadaju geste, znakovni jezik, komunikacija putem slika i određeni uređaji za produkciju glasa (komunikatori). Bitno je napomenuti da alternativni oblici komunikacije NE usporavaju razvoj govora, već  ga zapravo i potiču. Dakle, ako vaše dijete ima predispoziciju za razvoj govora veća je šansa da će progovoriti uz alternativni oblik komunikacije, nego bez njega.  

U Hrvatskoj se odnedavno koristi nova metoda komunikacije putem slika, PODD.

Što je PODD?

PODD je sustav komunikacije koji pruža odabir i organizaciju simbola kako bi djeca s kompleksnim komunikacijskim potrebama lakše komunicirala. Slova PODD su skraćenica za Pragmatic Organisation Dynamic Display. Riječ pragmatičan predstavlja način na koji svakodnevno koristimo jezik, organizacija stoji za sustavno uređene riječi i simbole te dynamic display stoji za dinamički prikaz jer se komunikacijska knjiga sastoji od stranica koje se listaju.  Pojednostavljeno, to je sustav simbola organiziranih u komunikacijsku knjigu. Možda se pitate kako dijete koje ne govori može koristiti KNJIGU u komunikacijske svrhe. Međutim, knjiga je upravo rađena da zadovolji temeljnu dječju potrebu za izražavanjem svojih potreba i želja. Iskustva Kabineta Korneo u kojem se PODD primjenjuje i kod dvogodišnjaka izuzetno su pozitivna i uspješna. Djeca brzo usvajaju ovu komunikacijsku tehniku i, samim time što im je kroz nju omogućena komunikacija sa okolinom, lakše napreduju na drugim područjima razvoja. PONAVLJAMO da primjena ove tehnike ne umanjuje šansu za razvoj govora, već naprotiv, potiče ga i obogaćuje.

Svaka PODD knjiga je oblikovana kroz višegodišnji rad s djecom i odraslima s kompleksnim komunikacijskim potrebama i njihovim partnerima, a osnivačica cijelog sustava je Gayle Porter.

Postoji više PODD komunikacijskih knjiga koje imaju različite formate, ovisno o individualnim fizičkim, osjetilnim i komunikacijskim potrebama osobe koja će ga koristiti.  Jedan od osnovnih temelja pri sastavljanju knjige je rast vokabulara kod male djece. Razne studije su pokazale tipični rast vokabulara tijekom prvih pet godina života koje je navedeno u tablici dolje. Dijete od prve do pete godine poveća rječnik za čak 2069 riječi (tablica). 

Dob (godine; mjeseci)

1;0

1;6

1;9

2;0

2;6

3;0

3;6

4;0

5;0

Broj riječi sa značenjem

3

22

118

272

446

896

1222

1540

2072

Povećanje broja riječi

2

19

96

154

174

450

326

330

532

 

Vođena ovim pravilom Gayle Porter je napravila knjige za ranu komunikaciju koje imaju manji broj simbola po stranici (od 1 do 12), zatim knjige za proširenu komunikaciju (40 do 70 simbola na stranici) te knjigu s kompleksnom sintaksom jezika.

Dakle, PODD komunikacijske knjige izrađuju se za svako dijete pojedinačno i prate ga u razvoju i potrebama a roditelji se podučavaju tehnikama korištenja.

Kabinet Korneo u Zagrebu primjenjuje najnoviju PODD potpomognutu komunikaciju koja pokazuje svoju svestranu primjenu i omogućava veliko zadovoljstvo korisnicima. Jer komunikacija je veoma važna za cjelokupni razvoj djeteta te omogućava djeci da ostvaruju socioemocionalne odnose, a uz to olakšava svakodnevno funkcioniranje i učenje novih sadržaja. Kada spontani razvoj govora kasni ili izostaje prilika je to da PODD metoda uskoći i pomogne djeci i roditeljima da se međusobno razumiju i komuniciraju.  Sve dodatne informacije zainteresirani mogu naći u Kabinetu Korneo, kabinetu koji već dugi niz godina prati svjetske trendove i donosi novitete s područja poticanja razvoja djece.

pročitaj
Korneo blog - Autizam – postoji li lijek?
18 vlj 2016

Autizam – postoji li lijek?

U posljednje vrijeme ova je tema preplavila medije. Neki roditelji djece sa autizmom posezali su za “čudotvornim” CD protokolom koji eliminira gliste iz dječjeg tijela, a koje uzrokuju autizam.

Laboratorijskom analizom uspostavilo se da je riječ o razrijeđenoj kiselini koja otapa sluznicu crijeva koju djeca potom izbacuju iz organizma. Promjene ponašanja koje su se javile kod te djece zapravo su bile rezultat agonije kroz koju su ta djeca prolazila.

Cijela ova afera zapravo nam govori o teškoćama s kojima se nose roditelji i djeca te koliko su javnost a i roditelji neupućeni u ovu problematiku.


Što je autizam?

Autizam nije bolest, već stanje.

Prvi slučaj autizma opisan je još u 18. st kada nisu postojala ni cjepiva ni aditivi u prehrani na koje se u posljednje vrijeme želi svalit krivica za nastanak autizma. Kroz povijest tražio se uzrok u genetici, emocionalno hladnim majkama, primjenjivala se terapija lijekovima, strujom i sl.

Kada govorimo o autizmu, govorimo zapravo o cijelom spektru jer razlike među djecom iz autističnog spektra mogu biti velike (od neverbalnog niskofunkcionirajućeg autizma do verbalne visokofunkcionirajuće djece). No svima je zajedničko da imaju problem s ostvarivanjem i zadržavanjem socijalne interakcije i komunikacije s drugim ljudima.


SIMPTOMI AUTIZMA

  • Ne odaziva se na ime nakon 12.mjeseca života
  • Izostaje pokazna gesta (ne pokazuje na predmete koji su predmet njegova interesa) nakon 14. mjeseca
  • Izostaje igra pretvaranja (npr. ne igra se da hrani bebu) nakon 18. mjeseci
  • Izostaje kontakt očima, ili je vrlo siromašan, voli se osamljivati i igrati samo
  • Teškoće u razumijevanju osjećaja drugih ljudi
  • Zaostajanje u razvoju govora
  • Ponavlja naučene fraze ili neposredan govor (eholalije)
  • Ne odgovara na pitanja ili daje nepovezane odgovore na pitanja
  • Ne voli promjenu rutina na koje je navikao/la
  • Ima opsesivne interese
  • Plješče rukama, njiše tijelom ili se vrti u krug
  • Ima neobične reakcije na senzorne podražaje (kako nešto miriše, kakvog je okusa, dodira...)
  • Repetitivno slaže predmete, ponavljajuća igra


OD DIJAGNOZE DO TERAPIJE

Ukoliko kod svog djeteta primjećujete neke od navedenih simptoma potrebno je učiniti dijagnostičku obradu. Danas se često spominje kako je pojavnost autizma sve veća. Međutim, činjenica je da je dijagnostika autizma značajno uznapredovala pa se danas detektira lakše nego prije. Rana dijagnostika izuzetno je važna ne samo radi adekvatnog poticanja razvoja djeteta već i radi senzibiliziranja i informiranja kako roditelja tako i okoline.

Nakon profesionalne i stručne dijagnoze koja se posljednjih godina postavlja pomoću ADOS instrumenta najčešće se kod nas primjenjuje jedan od dva znanstveno priznata pristupa u radu sa djecom iz ovog spektra. To su ABA i Floortime terapija. Ovisno o karakteru djeteta birat će se onaj pristup koji će dati što bolji rezultat. Smisao terapije je postići što višu funkcionalnost ove djece. To je proces u koji moraju biti involvirani ne samo terapeut i dijete već i roditelji, obitelj, okolina.

Ne postoje brza instant rješenja. Ona su samo obmana i varanje tako osjetljive populacije... djece koja se ne znaju zauzeti za sebe i roditelja koji su prepušteni sami sebi. Ova dijagnoza i danas ostavlja mnogo prostora alternativnim rješenjima kojima pribjegavaju mnogi jer joj se još uvijek ne zna uzrok a ni lijek. Budite oprezni pri biranju “stručnjaka” kojem ćete povjeriti zdravlje i budućnost svog djeteta.

pročitaj
Korneo blog - Kako floortime terapija može pomoći djetetu s teškoćama u komunikaciji?
3 ožu 2014

Kako floortime terapija može pomoći djetetu s teškoćama u komunikaciji?

Djeci koja imaju problema s komunikacijom, potrebna je pomoć kako bi razvili osnovne vještine kao što su mišljenje i rješavanje problema. Floortime terapija pomaže djeci u prepoznavanju informacija, ohrabrivanju u preuzimanju inicijative te prepoznavanju i toleriranju promjena.

Ivan je dijete staro 2.5 godine i još ne govori. Njegova komunikacija s okolinom vrlo je otežana i često se javljaju nerazumijevanja koja duboko frustriraju kako dijete tako i roditelje. Ivan često vrišti, plače, iskazuje nezadovoljstva na razne načine, a njegovi roditelji u namjeri da spriječe takve oblike ponašanja najčešće pokušavaju unaprijed predvidjeti njegove želje i zahtjeve i ispuniti ih. Česta je to situacija u obiteljima djece s komunikacijskim teškoćama. Floortime terapija nudi rješenja u ovakvim situacijama.

Kod djece s komunikacijskim teškoćama često su prisutna odstupanja u emocionalnom razvoju, a upravo su emocije te koje navode dijete da upotrijebi ono što spoznaje putem osjetila. Promatrajući kroz desetljeća rada kako se dječji načini učenja grade i šire, začetnici ovog modela napravili su funkcionalne razvojne razine, tzv. miljokaze, koje opisuju razvoj temeljnih sposobnosti na kojima se izgrađuju primarne vještine kao što su mišljenje i rješavanje problema. Riječ je o razvojnom pristupu koji:

  • uzima u obzir djetetove osjete i motorički sustav
  • prepoznaje ulogu emocija
  • ne ograničava ciljeve, metode i pristupe rada na teškoću i dob djeteta već prati razvoj djeteta i njegove ideje

Ciljevi terapije

Osnovni ciljevi terapije ostvaruju se kroz floortime aktivnosti koje podrazumijevaju pomoć djetetu u prepoznavanju vizualnih, auditivnih i drugih senzoričkih informacija, ohrabrivanju u preuzimanju inicijative u vlastitom okruženju, podržavanju spremnosti na aktivnosti u kojima dijete prepoznaje problem i shvaća da mora poduzeti nešto kako bi ga riješilo, kreiranju manjih promjena i problema kako bi se stupnjevito potaknulo dijete na prepoznavanje i toleriranje promjena, omogućavanju iskustva koje zadaje više manjih koraka u rješavanju problema i uključivanje djeteta u komunikaciju kroz poticajne aktivnosti, geste, riječi i pitanja.

Strategije

Neke od strategija u primjeni floortime terapije su:

  • praćenje djetetovih ideja i uključivanja u njih
  • razmatranje djetetovih namjera i ciljeva te pridavanje tome nova značenja
  • pozicionirati se ispred djeteta, sudjelovati u svemu što dijete inicira ili imitira
  • neprestano nadograđivati, ne mijenjati aktivnost dok postoji interakcija i poticati kontinuirane odgovore.

U floortime terapiji važno je ne pokazati rješenje problema već biti podrška u procesu rješavanja problema, od najmanjih do velikih. Djeci s komunikacijskim teškoćama potrebno je mnogo flortime terapija (šest do deset aktivnosti dnevno). Upravo stoga u tome veliku ulogu imaju roditelji.

Floortime terapija provodi se u Kabinetu Korneo gdje i roditelji mogu naučiti kako poticati svoje dijete u razvoju na njemu najoptimalniji način.

pročitaj