Svako zdravo dijete ima
anatomske i glasovne mogućnosti da nauči glasove bilo kojeg jezika. Te se
mogućnosti ostvaruju u prvim interakcijama djeteta s njegovom okolinom, prvenstveno
s roditeljima. Razvoj govora započinje samim rođenjem djeteta, a razvija se
sustavno i predvidivim redoslijedom.
Što to u stvari znači? Ovdje je najjednostavnije upotrijebiti
metaforu građenja kuće. Zidovi i krov kuće ne mogu se sagraditi ako za nju nisu
prvo postavljeni osnovni temelji. Dakle, razvoj ima svoj određeni slijed te ne
može preskakati određene faze. Dijete ne može početi samo od sebe sklapati
rečenice, ako prije nije usvojilo određeni broj riječi sa značenjem. Dijete
koje nije počelo gugutati i istraživati svoje vokalne potencijale teško će samo
od sebe izreći prvu riječ sa značenjem. Stoga razvoj mora ići stepenicu po stepenicu, bez
preskakanja. Čekanje da se govor dogodi
i da dijete progovori iako nije savladalo prethodne faze razvoja govora
zasigurno je pogrešno. Pa kako pratiti razvoj govora i kada i što poduzimati?
Razvoj govora
može se sagledati u nekoliko faza i dva osnovna razdoblja:
- Predverbalno - od
rođenja do prve smislene riječi
- Verbalno – od prve smislene riječi do automatizacije govora
(oko 10. godine) i dalje (bogaćenje rječnika, složenije rečenice i kultiviranje
govora)
Predverbalno razdoblje
- Faza glasanja - Rana emotivna komunikacija – prva dva
mjeseca života. U početku se dojenče glasa plačem. To prvo glasanje je
spontano, refleksno te njime dijete daje informaciju o svom fiziološkom stanju
- da li mu je ugodno ili neugodno. U toj prvoj fazi dijete još nije svjesno da
svojim „glasanjem“ komunicira. Međutim roditelj iz djetetovog plača mogu
raspoznati koje su njegove potrebe. Tako dijete postepeno uči da svaka njegova
akcija izaziva određenu reakciju.
- Faza gukanja – Gukanje nastaje nakon 2. mjeseca života te
je povezano s ugodom. Dojenče počinje spontano proizvoditi jednostavne vokalne
zvukove, artikuliranije od glasanja. Gukanje je urođeno u glasanju sve djece te
se mijenja pod utjecajem okoline – kako roditelji na njega reagiraju, tako
dijete sve više guče. Interakcija s roditeljem dovodi do razvoja svijesti o
izmijeni redoslijeda u komunikaciji.
- Faza slogovanja – oko 6. mjeseca dojenče spaja nekoliko
jednakih slogova – dijete namjerno oponaša glasove iz svoje okoline te je
usmjereno na nju. Kombinacije glasova djeluju kao artikulirane riječi, ali su
još uvijek samo slučajne kombinacije.
Verbalno razdoblje
- Prve riječi – nastaju između 12. i 18. mjeseca. Obično su
dvosložne te mogu mijenjati značenje ovisno o situaciji.
- Prve rečenice – potkraj 2. godine. Najčešće od dvije riječi
koje su ključne za poruku koju dijete daje.
Što kada dijete kasni u razvoju
govora?
Svaki roditelj promjenama u
svojoj svakodnevici može utjecati na stvaranje poticajnije okoline za razvoj
djeteta. Što znači da vi svojim ponašanjem odnosno poticanjem možete pomoći
djetetu da što lakše savlada određene razvojne faze.
Razine poticaja razlikuju se
od djeteta do djeteta. Svako dijete je drugačije, Ivana neće trebati poticati,
na Marka će se majka možda morati češće osvrnuti, Matijinoj mami će možda
trebati podrška stručnjaka u vidu savjetovanja da bi bolje poticala njegov
govor. Dok će za Petra možda biti najbolje da se uključi u
edukacijsko-rehabilitacijski ili logopedski tretman poticanja razvoja.
U osnovi je najbitnije
odgovarati na djetetovu inicijaciju – bilo da u fazi glasanja reagirate na
njegove potrebe, u fazi gugutanja i slogovanja oponašate njegove glasove ili mu
dajete do znanja da ste razumjeli što želi kada kaže svoju prvu riječ. Uz samu
interakciju i građenje odnosa s djetetom dobro je smanjiti izloženost djeteta
različitim ekranima, pratiti njegov interes u igri, listati slikovnice
primjerene dobi i imenovati sadržaj te
npr. pjevati pjesmice i sklapati rime.
Ali što kada ni to nije
dovoljno?
Nekoj djeci neće biti dovoljno
klasično poticanje razvoja govora. Bitno
je napomenuti da ta djeca najčešće, uz kašnjenje u govorno - jezičnom razvoju,
kasne i na barem jednom od ostalih razvojnih područja. To ne znači nužno da
vaše dijete ima neki poremećaj u komunikaciji, ali svakako znači da ga se što prije treba uključiti
u ranu intervenciju od strane
stručnjaka. Djeci kod koje razvoj govora značajnije kasni ili izostaje, svakako
treba ponuditi neki od alternativnih oblika komunikacije Takvi oblici
komunikacije podrazumijevaju sve načine komunikacija koji nisu nužno govor.
Dakle tu spadaju geste, znakovni jezik, komunikacija putem slika i određeni
uređaji za produkciju glasa (komunikatori). Bitno je napomenuti da alternativni
oblici komunikacije NE usporavaju razvoj govora, već ga zapravo i potiču. Dakle, ako vaše dijete
ima predispoziciju za razvoj govora veća je šansa da će progovoriti uz
alternativni oblik komunikacije, nego bez njega.
U Hrvatskoj se odnedavno
koristi nova metoda komunikacije putem slika, PODD.
Što je PODD?
PODD je sustav komunikacije
koji pruža odabir i organizaciju simbola kako bi djeca s kompleksnim komunikacijskim
potrebama lakše komunicirala. Slova PODD su skraćenica za Pragmatic
Organisation Dynamic Display. Riječ pragmatičan predstavlja način na koji
svakodnevno koristimo jezik, organizacija stoji za sustavno uređene riječi i
simbole te dynamic display stoji za dinamički prikaz jer se komunikacijska knjiga sastoji od
stranica koje se listaju.
Pojednostavljeno, to je sustav simbola organiziranih u komunikacijsku
knjigu. Možda se pitate kako dijete koje ne govori može koristiti KNJIGU u
komunikacijske svrhe. Međutim, knjiga je upravo rađena da zadovolji temeljnu
dječju potrebu za izražavanjem svojih potreba i želja. Iskustva Kabineta Korneo
u kojem se PODD primjenjuje i kod dvogodišnjaka izuzetno su pozitivna i
uspješna. Djeca brzo usvajaju ovu komunikacijsku tehniku i, samim time što im
je kroz nju omogućena komunikacija sa okolinom, lakše napreduju na drugim
područjima razvoja. PONAVLJAMO da primjena ove tehnike ne umanjuje šansu za
razvoj govora, već naprotiv, potiče ga i obogaćuje.
Svaka PODD knjiga je
oblikovana kroz višegodišnji rad s djecom i odraslima s kompleksnim
komunikacijskim potrebama i njihovim partnerima, a osnivačica cijelog sustava
je Gayle Porter.
Postoji više PODD
komunikacijskih knjiga koje imaju različite formate, ovisno o individualnim
fizičkim, osjetilnim i komunikacijskim potrebama osobe koja će ga
koristiti. Jedan od osnovnih temelja pri
sastavljanju knjige je rast vokabulara kod male djece. Razne studije su
pokazale tipični rast vokabulara tijekom prvih pet godina života koje je
navedeno u tablici dolje. Dijete od prve do pete godine poveća rječnik za čak
2069 riječi (tablica).
Dob (godine; mjeseci)
|
1;0
|
1;6
|
1;9
|
2;0
|
2;6
|
3;0
|
3;6
|
4;0
|
5;0
|
Broj riječi sa značenjem
|
3
|
22
|
118
|
272
|
446
|
896
|
1222
|
1540
|
2072
|
Povećanje broja riječi
|
2
|
19
|
96
|
154
|
174
|
450
|
326
|
330
|
532
|
Vođena ovim pravilom Gayle
Porter je napravila knjige za ranu komunikaciju koje imaju manji broj simbola
po stranici (od 1 do 12), zatim knjige za proširenu komunikaciju (40 do 70
simbola na stranici) te knjigu s kompleksnom sintaksom jezika.
Dakle, PODD
komunikacijske knjige izrađuju se za svako dijete pojedinačno i prate ga u
razvoju i potrebama a roditelji se podučavaju tehnikama korištenja.
Kabinet
Korneo u Zagrebu primjenjuje najnoviju PODD potpomognutu komunikaciju koja
pokazuje svoju svestranu primjenu i omogućava veliko zadovoljstvo korisnicima.
Jer komunikacija je veoma važna za cjelokupni razvoj djeteta te omogućava djeci
da ostvaruju socioemocionalne odnose, a uz to olakšava svakodnevno
funkcioniranje i učenje novih sadržaja. Kada spontani razvoj govora kasni ili
izostaje prilika je to da PODD metoda uskoći i pomogne djeci i roditeljima da
se međusobno razumiju i komuniciraju.
Sve dodatne informacije zainteresirani mogu naći u Kabinetu Korneo,
kabinetu koji već dugi niz godina prati svjetske trendove i donosi novitete s
područja poticanja razvoja djece.